7 najčešćih pitanja vezanih uz gume

Prije izbora, a svakako i kupnje gume otvaraju se različite nedoumice u kojima bi svaki vozač trebao znati snaći. Otkrivamo precizne odgovore na sedam najčešćih tema pred kojima se kupac i vozač mogu pronaći.

Gume za SUV i 4×4 vozila

Razlika zaista postoji jer povišena SUV i 4×4 vozila prati potpuno drukčija dinamika, karakteristike, ali i potrebe. To su viša vozila, osjetno veće mase, koja stoje na gumama visokog profila od kojih se očekuje dobro prianjanje na trusnim površinama.

Zbog mekšeg ovjesa i višeg težišta mnoga takva vozila se osjetnije naginju. Zbog svega toga za optimalnu iskoristivost potrebno imati i posebno prilagođenu konstrukciju gume te dezen same šare na gaznoj površini. Pogotovo u slučaju vozila s pogonom na sve kotače.

Cjelogodišnje gume

Kako i samo ime govori cjelogodišnje gume kombiniraju tehnologije ljetnih i zimskih modela. Takva kompromisna mješavina cjelogodišnje gume nikad istovremeno ne može ponuditi performanse ljetne sportske gume. Pogotovo ako očekujete prianjanje na snijegu najbolje zimske 4×4 gume.

Međutim, budući da živimo u regiji s mediteranskim klimatskim uvjetima upravo cjelogodišnje gume mogu biti optimum za brojne mikrolokacije. Vozite li zimi često autocestom prvenstveno treba razmišljati o sigurnosti.

Run-Flat gume

Sam opis „run-flat“ guma sugerira kako ih možete voziti i kad se probuše, ali to nikako ne može biti jedinstveno i dugoročno rješenje. Na „run-flat“ gumama moći ćete nastaviti putovanje i nakon što izgube pritisak, ali s ograničenim performansama (do 80 km/h) i drastično smanjenom dinamikom.

U pravilu ih nije moguće zakrpati te ih treba u što kraćem roku, nakon probijanja, zamijeniti s novom gumom.

Zimske gume po ljeti i obrnuto

Čarobna granica optimalnog korištenja pri 7 °C jest ta ispod koje ljetne gume nisu optimalne, ali i obrnuto. Mnogi smatraju kako zimu lako mogu „preživjeti“ s ljetnim gumama, ali one tada drastično gube na voznim svojstvima čak i ako je suho, a pogotovo ako je mokro.

Na snijegu su neupotrebljive, a gotovo isto vrijedi i u suprotnoj situaciji. Jer, ako zimske gume vozite po toplom vremenu vozilo će trošiti više goriva i putovat ćete uz lošije vozne osobine. Gume ćete tako potrošiti za dvije umjesto za četiri sezone.

Dubina utora

Zakonski najmanja dozvoljena dubina utora od 1,6 mm nipošto nije dovoljna za optimalnu učinkovitost. Performanse takve gume, po nekim ispitivanjima, gotovo dvostruko lošije nego dok je guma nova. Dubina utora na novoj gumi iznosi oko 8 mm, a s dubinom od 3 mm zaustavni put zimske gume produžuje se za preko 50 posto.

Guma s vremenom i korištenjem također gubi na elastičnosti i učinkovitosti. Zato je neminovno kako redovito treba kontrolirati dubinu utora i predvidjeti zamjenu.

Oznake

Indeks brzine i nosivosti direktno utječu na cijenu i performanse gume koja mora zadovoljavati dinamički potencijal vozila na koje se ugrađuje. Zato treba paziti na indeks brzine i nosivosti. Važno je nalazi li se na gumi piktogram snježne pahulje (3PSFM) koji jedini označava pravu zimsku gumu, pa ga i cjelogodišnja guma također mora imati.

Tu je i oznaka M+S (mud + snow) koja nipošto ne označava zimsku gumu, iako u slobodnom prijevodu ta kratica označava blato i snijeg. Takve gume su u pravilu grublje i s dubljim utorima, ali nikako nisu prave zimske gume. Ta se oznaka nalazi recimo i na terenskim gumama.

Tlak u gumi

Nije dovoljno da je guma samo napumpana već mora biti i pod optimalnim preciznim pritiskom. Vožnja s preniskim pritiskom gumu može uništiti na jednom putovanju, a osjetno će narušiti i sigurnost vožnje. Ako se tlak u gumama smanji za samo 0,2 bara vozne osobine će se drastično pogoršati, a isto toliko veći pritisak možete koristiti tijekom niskih temperatura jer zimi tlak prirodno opada.

Na koncu, prenizak tlak u gumama može značiti i 20 posto višu potrošnju goriva, a previsok koji lako može iznositi i 3 ili 5 bara, pa čak i više, drastično će smanjiti prianjanje na mokrom i udobnost.